Profesor s Veterine: Sve ove bolesti koje sada spominjemo smo mi učili kao neke daleke bolesti

Ljubo Barbić objasnio je zašto, nažalost, ne postoji način detekcije virusa kod ljudi koji rade sa životinjama.

"Zašto? Koliko god bile osjetljive današnje laboratorijske metode, one mogu dokazati u okolišu veću količinu virusa nego što vi možete prenijeti. Druga stvar, to bi bilo preskupo i vremenski zahtjevno. Tu smo poprilično, da ne kažem potpuno, ograničeni", kaže profesor Barbić.

"Takvi instrumenti kontrole nigdje ne postoje, primarno se ide na odgovornost. Jedan od logičnih propisa kaže da svi koji rade na svinjogojskim farmama ne bi trebao držati svinje ni ići u kontakt s drugim svinjama. Ali nitko to neće priznati."

"Što se tiče zaraženog mesa, u principu postoji način detekcije, ali tu već ulazimo u patogenezu zarazne bolesti. Ulazi virus u životinju, umnaža se, širi i izaziva bolest. U principu bolesnu životinju ne biste ni stavili u lanac konzumacije. Ali u ovoj početnoj fazi količina virusa je dovoljna da započne cijeli proces, ali nije tolika da bismo mogli pouzdano dokazati, tako da niti to ne možemo napraviti."

Barbić je nakon toga pojasnio i konstataciju da virus nije opasan po ljude.

"To je jednostavno. Virusi kao mikroorganizmi umnažaju se isključivo u živim stanicama. U tom procesu oni se vežu za određeni tip receptora. Ako ljudsko tkivo nema te receptore, onda taj virus ne može nas inficirati, a inficirat će svinje. To je vrsna specifičnost, zbog različitog dijela stanice. Imate viruse koji mogu ići na više vrsta, a kod ASK on je specifičan za stanice koje imaju svinje, pa je nemoguće zaraziti ljude."

Jesmo li danas puno više ugroženi?

"To nije uopće sporno. Sve ove bolesti koje spominjemo (boginje ovaca i koza, ASK, ptičja gripa, bolest plavog jezika) smo mi učili na fakultetu kao neke daleke bolesti iz Afrike. E sada, ne ulazim u ovaj aspekt oko klimatskih promjena, ali činjenica je da se sve te bolesti šire. Po mom mišljenju, uvjetovano klimatskim promjenama, ali i načinom života. Globalizacija prometa, ubrzani način života, to naravno povećava rizik kod ovakvih situacija."

"Sve te stvari koje su rezultat razvoja modernog društva nećemo mijenjati, nećemo prestati putovati, ali moramo osvijestiti da je epidemiološka situacija drugačija. Imamo sedam, osam što prisutnih što prijetećih bolesti u Hrvatskoj. Struka to može pratiti, nije joj iznenađenje, ali javnost od toga zazire. Ja bih sve molio da sve ovo što sam rekao provjere i prema tome formiraju stav. Ne treba ni autoritete slušati slijepo, ali postoje dostupne informacije. Situacija se promijenila, pojavljivat će se i nove bolesti i ponovno će se ljudi čuditi", kaže Barbić i dodaje kako vjeruje da se kriza može prebroditi uz poštivanje struke i odgovornost.

"Vjerujem da uz poštivanje zakona, međusobno uvažavanje i, prije svega, ponašanje u skladu s činjenicama i znanstvenom istinom možemo i ovaj problem riješiti", zaključio je Barbić.

O ostatku razgovora pročitajte OVDJE.